Zašto predlažem zadatke klijentima? Neki klijenti ne vole zadatke i to je ono što uvijek prvo provjerim – da li klijent želi zadatak. Ukoliko želi, zadatak je uvijek prilagođen njemu.
To znači da tokom slušanja klijenta na seansi procijenim koji zadatak bi bio dobar za njegov problem.
Potom, klijentu predložim zadatak koji će on primjenjivati po svojim nahođenjima. Klijent sam odredi koliko puta sedmično ili dnevno će posvetiti vremena da ga obavi, a potom na sledećoj seansi prođemo kroz teškoće ili dobrobiti koje su se javile.
Zadaci su dobri iz više razloga:
- Klijentu daju doživljaj kontinuiteta u radu na svom problemu
- Naprave se ozbiljni pomaci
- Klijent te pomake pravi sam, jer sam i obavlja zadatak, što je izuzetno važno za doživljaj kompetentnosti za svoj život
- Zadaci osvjeste snage i slabosti
- Zadaci sami po sebi donose dobrobiti za klijenta, što je i glavni cilj psihoterapije
U zavisnosti od poteškoća, zadaci su sledeći:
1. Trening asertivnosti
Kada?
Kada klijent želi da nauči da postavi lične granice prema drugima, kada želi da bolje iskomunicira svoje potrebe i težnje, kada više udovoljava drugima nego sebi…
Trening asertivnosti pruža moćne uvide i alate za bolji odnos sa drugima i sa samim sobom.
Načelo asertivnosti je “Zastupam sebe – poštujem tebe” i ustvari se uči kako da budete usklađeni sa sobom, a da istovremeno poštujete druge ljude. Vještina asertivne komunikacije zamijeniće dotad pogrešne načine komunikacije kao što su pasivna – agresija, agresija ili prosto pasivnost.
2. Pismo
Kada?
Kada klijent tuguje ili se osjeća povrijeđeno od strane ljudi sa kojima više nema kontakt.
Kada je klijent samokritičan.
Postoje dvije vrste pisma koje predlažem, jedno je pismo osobi koja vas je povrijedila ili napustila, a koje klijent nikad ne mora poslati ako ne želi.
U tom pismu, piše se na temu stvari za koje je klijent zahvalan toj osobi, šta je volio kod nje i stvari koje je zamjerio, koje mu se nisu svidjale.
Druga vrsta pisma je saosjećajno pismo sebi.
Ovo je jako ljekovito kod klijenata koji su samokritični, jer saosjećajno pismo sebi za npr. proganjanje zbog stvari iz prošlosti, čini da klijent sagleda koliko je nešto realno njegova odgovornost, koliko je štete – a koliko koristi nanio sebi samokritičnošu… itd.
3. 100 želja
Kada?
Kada se klijent osjeća nezadovoljno svojim životom, ne zna šta želi da radi, ne zna zašto se osjeća depresivno…
Lista od 100 želja zapravo vas dovodi u kontakt sa vašim ciljevima.
Ovo je jako važno, s obzirom da je definicija sreće ispunjenje najvažnije želje, a definicija zadovoljstva životom – ispunjenje želja.
Ovakva lista može biti teška za napisati, jer klijent obično nije već dugo u kontaktu sa svojim unutrašnjim djetetom, i predugo sebe stavlja na zadnje mjesto. Kada svoje želje iskristališete, veća je mogućnost da će vam se javiti životna energija koja ima pokretačku moć.
4. Čitanje Emocija
Kada?
Kada klijent ima poteškoća da definiše šta je osjećao, kada potiskuje svoja osjećanja, kada intenzivno osjeća neprijatne emocije, kada je predugo bio jak pred životnim teškoćama…
“Emocije” Zorana Milivojevića su najsveobuhvatnija knjiga o emocijama na našim prostorima.
Pružaju detaljan i konkretan uvid u to šta su emocije, koja je funkcija svake emocije pojedinačno i osvrće se na kombinacije više emocija odjednom. Ukratko, ova knjiga je pravi način da postanete emocionalno pismeni, i samim tim više upoznate sebe i druge.
5. Uživanje kao dnevna obaveza
Kada?
Kada se klijent osjeća premoreno, sagoreno, stavlja sebe na zadnje mjesto ili je radoholičar.
Uživanje je nužno za dobro mentalno zdravlje i ukoliko pravite “to do liste”, dobro bi bilo da na tom spisku obaveza bude i obaveza uživanja.
Klijent sam ili zajedno sa mnom otkriva i prisjeća se stvari u kojima je uživao, koje su mu donosile radost, a za koje nikad nije imao vremena. Takve aktivnosti primjenjuje sedmično ili dnevno, u zavisnosti od klijentove odluke. Kada sebi priuštimo vrijeme za takve stvari, postajemo odmorniji, bolji i za sebe i za druge.