Author: Mirjana

Posted on

Kako da osmislite život iznova i prerastete sputavajuće psihičke sheme?

osmislite život iznova

Osmislite život iznova, kako prerasti sputavajuće psihičke sheme čiji su autori Džefri E. Jang i Dženet Klosko omogućava čitaocu da prepozna, ali i promijeni negativne obrasce mišljenja ponašanja.

Tako će život biti kvalitetniji i ispunjeniji.

Sadržaj: Osmislite život iznova
Sadržaj: Osmislite život iznova

Životne sheme ili životne zamke, kako ih autori nazivaju, izdvojene su prvi put kada je Džefri Jang u svojoj psihoterapijskoj praksi izvdojio klijente sa kojima nije djelovao njegov psihoterapijski rad i otkrio da su upravo takvi klijenti imali manje ozbiljne simptome npr.anksioznosti, depresije itd…

Djelovalo je kao da su njihovi problemi jednostavniji od problema drugih klijenata, te je tako autor izdvojio teme o kojima je pričao sa njima.

To je bio prvi spisak shema ili obrazaca ponašanja koji će kasnije biti pretočen u knjigu “Osmislite život iznova”.

Predgovor: Osmislite život iznova
Predgovor: Osmislite život iznova

Važno je shvatiti da svaka životna shema ima razumljiv izvor u djetinjstvu.

Kada ih prepoznate kod sebe, lakše možete integrisati prošlost i sadašnjost u cjelinu.

Pogledajte o kojih to 11 životnih zamki autori govore i provjerite koja se odnosi na vas, a potom vas u knjizi čekaju praktični koraci za prevazilaženje, uz puno dodatnih informacija i primjera.

Kako da se oslobodite destruktivnih životnih zamki? Osmislite život iznova.
Kako da se oslobodite destruktivnih životnih zamki? Osmislite život iznova.

Kojih je to 11 zamki?

  1. “Ne ostavljaj me, molim te!”: životna zamka Napuštanje;

  2. “Ne mogu da ti vjerujem”: životna zamka Nepovjerenje i zlostavljanje;

  3. “Nikad neću dobiti ljubav koja mi je potrebna”: životna zamka Emocionalna deprivacija;

  4. “Ne uklapam se”: životna zamka Socijalna izolacija;

  5. “Ne mogu da se snađem sam”: životna zamka Zavisnost;

  6. “Katastrofa samo što se nije dogodila”: životna zamka Vulnerabilnost;

  7. “Bezvrijedan sam”: životna zamka Defektnost;

  8. “Osjećam se kao veliki gubitnik”: životna zamka Neuspjeh;

  9. “Uvijek se radim po tvom”: životna zamka Podređivanje;

  10. “Nikad nije dovoljno dobro”: životna zamka Previsoki standardi;

  11. “Mogu imati šta god poželim”: životna zamka Privilegovanost;

U ovoj knjizi saznaćete :

1.Šta su životne sheme?

2. Kako da prepoznate i promijenite svoje negativne životne obrasce? 

3. Zašto ponavljamo patnje i negativne obrasce iz djetinjstva? 

Shema terapija, čiji su pobornici autori ove knjige je podvrsta kognitivno – bihejvioralne psihoterapije.

 

Autori: Džefri E. Jang i Dženet Klosko

Naziv knjige: Osmislite život iznova

Izdavač: Psihopolis institut, Novi Sad

Godina: 2018.

Cijena: 41.90 KM / 2.640,00 RSD

 

Posted on

5 zadataka koje ustvari predlažem svojim klijentima

klijenti

Zašto predlažem zadatke klijentima? Neki klijenti ne vole zadatke i to je ono što uvijek prvo provjerim – da li klijent želi zadatak. Ukoliko želi, zadatak je uvijek prilagođen njemu.

To znači da tokom slušanja klijenta na seansi procijenim koji zadatak bi bio dobar za njegov problem.

Potom, klijentu predložim zadatak koji će on primjenjivati po svojim nahođenjima. Klijent sam odredi koliko puta sedmično ili dnevno će posvetiti vremena da ga obavi, a potom na sledećoj seansi prođemo kroz teškoće ili dobrobiti koje su se javile.

Zadaci su dobri iz više razloga:

  • Klijentu daju doživljaj kontinuiteta u radu na svom problemu
  • Naprave se ozbiljni pomaci
  • Klijent te pomake pravi sam, jer sam i obavlja zadatak, što je izuzetno važno za doživljaj kompetentnosti za svoj život
  • Zadaci osvjeste snage i slabosti
  • Zadaci sami po sebi donose dobrobiti za klijenta, što je i glavni cilj psihoterapije

U zavisnosti od poteškoća, zadaci su sledeći:

1. Trening asertivnosti

Kada?

Kada klijent želi da nauči da postavi lične granice prema drugima, kada želi da bolje iskomunicira svoje potrebe i težnje, kada više udovoljava drugima nego sebi…

Trening asertivnosti pruža moćne uvide i alate za bolji odnos sa drugima i sa samim sobom.

Načelo asertivnosti je “Zastupam sebe – poštujem tebe” i ustvari se uči kako da budete usklađeni sa sobom, a da istovremeno poštujete druge ljude. Vještina asertivne komunikacije zamijeniće dotad pogrešne načine komunikacije kao što su pasivna – agresija, agresija ili prosto pasivnost.

2. Pismo

Kada?

Kada klijent tuguje ili se osjeća povrijeđeno od strane ljudi sa kojima više nema kontakt.

Kada je klijent samokritičan.

Postoje dvije vrste pisma koje predlažem, jedno je pismo osobi koja vas je povrijedila ili napustila, a koje klijent nikad ne mora poslati ako ne želi.

U tom pismu, piše se na temu stvari za koje je klijent zahvalan toj osobi, šta je volio kod nje i stvari koje je zamjerio, koje mu se nisu svidjale.

Druga vrsta pisma je saosjećajno pismo sebi.

Ovo je jako ljekovito kod klijenata koji su samokritični, jer saosjećajno pismo sebi za npr. proganjanje zbog stvari iz prošlosti, čini da klijent sagleda koliko je nešto realno njegova odgovornost, koliko je štete – a koliko koristi nanio sebi samokritičnošu… itd.

3. 100 želja

Kada?

Kada se klijent osjeća nezadovoljno svojim životom, ne zna šta želi da radi, ne zna zašto se osjeća depresivno…

Lista od 100 želja zapravo vas dovodi u kontakt sa vašim ciljevima.

Ovo je jako važno, s obzirom da je definicija sreće ispunjenje najvažnije želje, a definicija zadovoljstva životom – ispunjenje želja.

Ovakva lista može biti teška za napisati, jer klijent obično nije već dugo u kontaktu sa svojim unutrašnjim djetetom, i predugo sebe stavlja na zadnje mjesto. Kada svoje želje iskristališete, veća je mogućnost da će vam se javiti životna energija koja ima pokretačku moć.

 

4. Čitanje Emocija

Kada?

Kada klijent ima poteškoća da definiše šta je osjećao, kada potiskuje svoja osjećanja, kada intenzivno osjeća neprijatne emocije, kada je predugo bio jak pred životnim teškoćama…

“Emocije” Zorana Milivojevića su najsveobuhvatnija knjiga o emocijama na našim prostorima.

Pružaju detaljan i konkretan uvid u to šta su emocije, koja je funkcija svake emocije pojedinačno i osvrće se na kombinacije više emocija odjednom. Ukratko, ova knjiga je pravi način da postanete emocionalno pismeni, i samim tim više upoznate sebe i druge.

5. Uživanje kao dnevna obaveza

Kada?

Kada se klijent osjeća premoreno, sagoreno, stavlja sebe na zadnje mjesto ili je radoholičar.

Uživanje je nužno za dobro mentalno zdravlje i ukoliko pravite “to do liste”, dobro bi bilo da na tom spisku obaveza bude i obaveza uživanja.

Klijent sam ili zajedno sa mnom otkriva i prisjeća se stvari u kojima je uživao, koje su mu donosile radost, a za koje nikad nije imao vremena. Takve aktivnosti primjenjuje sedmično ili dnevno, u zavisnosti od klijentove odluke. Kada sebi priuštimo vrijeme za takve stvari, postajemo odmorniji, bolji i za sebe i za druge.

 

 

Posted on

Top 5 filmova psihoterapijskog dejstva – II DIO

Top 5 filmova psihoterapijskog dejstva - II DIO

Da, filmovi mogu imati psihoterapijsko dejstvo na osobu, a ja ovdje izdvajam listu od top 5 filmova za koje mislim da vam mogu pomoći u zavisnosti od toga šta vas muči.

Zašto filmovi mogu imati psihoterapijsko dejstvo? 

  • Identifikacijom sa glavnim likom možete se osjećati kao da imate nekog svog ko vas shvata
  • Možete vidjeti šta je neko drugi uradio u sličnoj, teškoj situaciji u kojoj ste i vi, pa i sami pronaći slično rješenje
  • Mogu da pobude emocije koje potiskujete ili kojih niste bili svjesni
  • Prekidaju osjećaj bespomoćnosti i nude strategije i planove za suočavanje sa određenom teškoćom
  • Mogu da vas inspirišu i podstaknu na akcije koje dugo odlažete
  • obezbjeđuju vrijeme za uživanje i zabavu, a koje je nužno za dobro mentalno zdravlje

 

Prvi dio ove liste nalazi se na ovom linku.

 

1.Inside out (2015)

Kada ga gledati ? 

Kada se osjećate konfliktno, neodlučno i ne znate šta ustvari osjećate.

Ovaj film je animiran, a glavni likovi su emocije – svaka ima svoj oblik, izgled i ponašanje. Ove emocije smještene su u mozgu jedne djevojčice, a sam mozak predstavljen je kao jedna mašinerija, za čiji se kontrolni centar emocije bore.

Imdb link se nalazi ovdje, a trailer tu.

 

2. The blind side (2009)

Kada ga gledati?

Kada sumnjate u svoju moć i da ćete ikad postići uspjeh.

Snažna poruka ovog filma jeste i ta da mišljenje drugih ljudi zaista može biti ograničavajuće, ali da smo zapravo mi jedina osoba koja sebe može ograničiti ili pogurati. U filmu se radi o jednom dječaku koji je sve iznenadio, a sve uz pomoć jedne snažne žene.

Imdb link se nalazi ovdje, a trailer je tu.

 

3.The polar express (2004)

Kada ga gledati? 

U praznično vrijeme, kada želite da uživate u jednoj toploj priči i naučite više o prijateljstvu.

Jedan dječak ukrcava se na voz jedne sniježne, zimske noći, tu upoznaje drugu djecu sa kojom zajedno prevazilazi prepreke na putu do jednog cilja – kojeg? Otkrijte u filmu.

Imdb link se nalazi ovdje, a trailer je tu.

 

4. Three idiots(2009)

Kada ga gledati?

Kada vam je potrebna motivacija za učenje. I još kada se ne osjećate prihvaćeno, razmišljate drugačije od drugih, a opet – želite da postignete uspjeh u takvom okruženju.

Ovaj film govori o tri prijatelja koji su se upoznali na fakultetu i njihovim (ne)zgodama tokom studija, pa sve do momenta kada se ponovo, godinama poslije, susreću.

Imdb link se nalazi ovdje, a trailer je tu.

5.The age of Adaline (2015)

Kada ga gledati? 

Ako ste uplašeni od starenja.

Adaline je djevojka koju jedna saobraćajna nesreća dovodi do promjene u tijelu. Ona odjednom više ne stari. Kakve su teškoće takvog života i šta je čeka?

Imdb link se nalazi ovdje, a trailer je tu.

 

 

Šta je važno imati na umu? 

Znam da neki od vas misle “pa to je samo film”, ali istina je da i stvari sa ekrana su se sasvim sigurno nekad negdje nekome desile i izborio se na sličan način. Čak i da je samo film, zašto biste uskratili sebi priliku da vas inspiriše i navede na akciju.

 

 

Posted on

SAMO NEMOJ PLAKATI

samo nemoj plakati
Plačete li kad osjetite da vam se plače?

Okolina obično reaguje sa “samo nemoj plakati.” Ovo će reći roditelji rastuženom djetetu, prijateljica prijateljici, partner partneru.


Plakanje se često doživljava strašnijim nego što jeste. Ustvari, plakanje omogućava rasterećenje i oslobađanje od neprijatnih emocija, obično tuge i ljutnje.

Pored toga, još jedna dobrobit plakanja je i u tome što emocije koje osjećate iznesete van, ne ostanu zarobljene i neće vas mučiti poslije, jer neće biti potisnute.


Dozvoliti djetetu ili odrasloj osobi da se isplače, znači da joj dozvoljavamo da svoje emocije iznese, da bude u skladu sa svojim emocijama i da cijenimo njeno prepoznavanje onog što osjeća.


Ipak, nekim ljudima je teško da se nose sa suzama onog drugog, jer ne znaju šta da urade sa njegovim emocijama. To ne znači da imaju lošu namjeru, naprotiv, ne znaju koji je najbolji način reagovanja, pa se plaše da će pogriješiti i zato traže da ne plačete. Istina je da je sasvim uredu reći “Samo se isplači.”Ako plačete, ne znači da ste slabići, već je istina da svi imamo slabosti.
Ako plačete, onda znate šta osjećate i dajete sebi samima na važnosti.
Ako plačete, odabrali ste dobar način rasterećenja od neprijatnih emocija.

 

Posted on

Šta je anksioznost i zašto je osjećam?

anksioznost

Anksioznost je prema definiciji stanje straha koje se javlja onda kada osoba procijeni da nema dovoljno sposobnosti da se nosi sa određenim životnim situacijama.


Tada kreće strah koji se manifestuje na više načina, fiziološki gledano: srce ubrzava, tjeskoba je sve veća, osjeća se pritisak, zacrveni se lice, dlanovi se znoje..


A na psihološkom nivou, osoba razmišlja previše, postavlja sebi previše pitanja ( tzv. overthinking) i osuđuje se i okrivljuje zbog tog što osjeća strah.

Prvi korak u riješavanju anksioznosti jeste da prihvatite da je osjećate i da iako je neugodna, ona vam nešto pokušava reći. Prvi korak podrazumijeva i da zamijenite osjećanje samokrivice za samorazumijevanje.

 

Anksioznost je stanje straha u kojem kad se nalazimo ocjenjujemo da se ne možemo nositi sa nekim određenim situacijama, da nemamo kapacitete ili sposobnosti.

Anksioznost je praćena osjećajem bespomoćnosti, kada smatramo da ništa ne možemo uraditi po tom pitanju.

Važno je tada razlučiti koliko smo zapravo bespomoćni, te šta je ono što stvarno možemo uraditi povodom situacije u kojoj osjećamo strah.

Pored toga, pružiti sebi razumijevanje i empatiju, jer postoji nešto važno u našem životu za šta se brinemo kako će ispasti.

Posted on

Nije on to tako mislio

Nije on to tako mislio

Uredu, možda i nije, ali je rekao. Kada vas neko nazove ružnim imenom, uradi nešto protiv vas, uvrijedi vas bilo riječima ili postupcima, te se tako oštećeni obratite nekom trećem u koga imate povjerenja, a ta treća osoba kaže: NIJE ON TO TAKO MISLIO.

I ZAISTA, možda onaj koji vas je povrijedio zaista nije tako mislio, jer mi nismo samo ono što kažemo, u našoj glavi je za istu stvar ponekad više mišljenja, ali, imajte na umu da je ipak ono što je REČENO vas povrijedilo.

Niko ne može da čita misli, pa tako ni vi ne možete čitati misli, a čak i da možete, niste dužni. Ono što ste dužni jeste da uvažite svoju ljutnju na izrečeno.

Lako će taj koji vas je povrijedio da se pobrine za izvinjenje i da kaže i pokaže daljim postupcima da nije tako mislio, ako ZAISTA nije tako MISLIO. Ili ako se predomislio. I to se dešava.

Međutim, obratite pažnju na osobu koja će vam reći : NIJE ON TO TAKO MISLIO. Ona svjesno, nesvjesno iz straha ili neznanja, pomaže vama samima da podrivate svoje samopouzdanje, potiskujete ljutnju i time direktno radite na tome da vaše neprijatne emocije ostanu zaključane, a znamo da one kad-tad nađu, ne tako prijatan, način da se iskažu.

RODITELJI, obratite pažnju da svojoj djeci ne budete osoba koja će govoriti NIJE ON TO TAKO MISLIO, jer direktno radite na stvaranju bespomoćnosti i osjećaja zbunjenosti kod svog djeteta. Ono je vidjelo i čulo jedno, a sada od osobe u koju ima povjerenje, VAS, čuje da je njegova procjena loša.


Pogotovo ako su ovakve situacije ponavljajuće, pa se npr. radi o ocu koji vrijeđa svoje dijete, u kontinuitetu, misleći da je to dobra vaspitna mjera, a vi kao majka tješite dijete sa NIJE ON TO TAKO MISLIO, imajte na umu da tako na dugoročan način radite na tome da vaše dijete počinje misliti da sa njim nešto nije uredu i da je okej ako ga drugari povrijede, jer NISU ONI TAKO MISLILI.

Dakle, da sumiram, MOŽDA ON TO NIJE TAKO MISLIO, ali, mi smo ljudi i komuniciramo govorom, a ne mislima. Osim toga, govorenjem kako neko nije baš tako mislio, oduzimate sposobnost toj osobi da se izrazi drugačije, na indirektan način tvrdite da ta osoba nije kompetentna da kvalitetno iskomunicira ono što misli.

Kada vam neko sledeći put kaže NIJE ON TO TAKO MISLIO, sjetite se da je to zaista moguće, ali da svako ima pravo i da se predomisli, kao i mogućnost da se izvini.

Opravdavanjem tuđeg ponašanja na ovaj način, radite na smanjenu važnosti vaših procjena, osjećanja i mišljenja.