5 zadataka koje ustvari predlažem svojim klijentima

Zašto predlažem zadatke klijentima? Neki klijenti ne vole zadatke i to je ono što uvijek prvo provjerim – da li klijent želi zadatak. Ukoliko želi, zadatak je uvijek prilagođen njemu.

To znači da tokom slušanja klijenta na seansi procijenim koji zadatak bi bio dobar za njegov problem.

Potom, klijentu predložim zadatak koji će on primjenjivati po svojim nahođenjima. Klijent sam odredi koliko puta sedmično ili dnevno će posvetiti vremena da ga obavi, a potom na sledećoj seansi prođemo kroz teškoće ili dobrobiti koje su se javile.

Zadaci su dobri iz više razloga:

Klijentu daju doživljaj kontinuiteta u radu na svom problemu
Naprave se ozbiljni pomaci
Klijent te pomake pravi sam, jer sam i obavlja zadatak, što je izuzetno važno za doživljaj kompetentnosti za svoj život
Zadaci osvjeste snage i slabosti
Zadaci sami po sebi donose dobrobiti za klijenta, što je i glavni cilj psihoterapije

U zavisnosti od poteškoća, zadaci su sledeći:

1. Trening asertivnosti

Kada?

Kada klijent želi da nauči da postavi lične granice prema drugima, kada želi da bolje iskomunicira svoje potrebe i težnje, kada više udovoljava drugima nego sebi…

Trening asertivnosti pruža moćne uvide i alate za bolji odnos sa drugima i sa samim sobom.

Načelo asertivnosti je “Zastupam sebe – poštujem tebe” i ustvari se uči kako da budete usklađeni sa sobom, a da istovremeno poštujete druge ljude. Vještina asertivne komunikacije zamijeniće dotad pogrešne načine komunikacije kao što su pasivna – agresija, agresija ili prosto pasivnost.

2. Pismo

Kada?

Kada klijent tuguje ili se osjeća povrijeđeno od strane ljudi sa kojima više nema kontakt.

Kada je klijent samokritičan.

Postoje dvije vrste pisma koje predlažem, jedno je pismo osobi koja vas je povrijedila ili napustila, a koje klijent nikad ne mora poslati ako ne želi.

U tom pismu, piše se na temu stvari za koje je klijent zahvalan toj osobi, šta je volio kod nje i stvari koje je zamjerio, koje mu se nisu svidjale.

Druga vrsta pisma je saosjećajno pismo sebi.

Ovo je jako ljekovito kod klijenata koji su samokritični, jer saosjećajno pismo sebi za npr. proganjanje zbog stvari iz prošlosti, čini da klijent sagleda koliko je nešto realno njegova odgovornost, koliko je štete – a koliko koristi nanio sebi samokritičnošu… itd.

3. 100 želja

Kada?

Kada se klijent osjeća nezadovoljno svojim životom, ne zna šta želi da radi, ne zna zašto se osjeća depresivno…

Lista od 100 želja zapravo vas dovodi u kontakt sa vašim ciljevima.

Ovo je jako važno, s obzirom da je definicija sreće ispunjenje najvažnije želje, a definicija zadovoljstva životom – ispunjenje želja.

Ovakva lista može biti teška za napisati, jer klijent obično nije već dugo u kontaktu sa svojim unutrašnjim djetetom, i predugo sebe stavlja na zadnje mjesto. Kada svoje želje iskristališete, veća je mogućnost da će vam se javiti životna energija koja ima pokretačku moć.

4. Čitanje Emocija

Kada?

Kada klijent ima poteškoća da definiše šta je osjećao, kada potiskuje svoja osjećanja, kada intenzivno osjeća neprijatne emocije, kada je predugo bio jak pred životnim teškoćama…

“Emocije” Zorana Milivojevića su najsveobuhvatnija knjiga o emocijama na našim prostorima.

Pružaju detaljan i konkretan uvid u to šta su emocije, koja je funkcija svake emocije pojedinačno i osvrće se na kombinacije više emocija odjednom. Ukratko, ova knjiga je pravi način da postanete emocionalno pismeni, i samim tim više upoznate sebe i druge.

5. Uživanje kao dnevna obaveza

Kada?

Kada se klijent osjeća premoreno, sagoreno, stavlja sebe na zadnje mjesto ili je radoholičar.

Uživanje je nužno za dobro mentalno zdravlje i ukoliko pravite “to do liste”, dobro bi bilo da na tom spisku obaveza bude i obaveza uživanja.

Klijent sam ili zajedno sa mnom otkriva i prisjeća se stvari u kojima je uživao, koje su mu donosile radost, a za koje nikad nije imao vremena. Takve aktivnosti primjenjuje sedmično ili dnevno, u zavisnosti od klijentove odluke. Kada sebi priuštimo vrijeme za takve stvari, postajemo odmorniji, bolji i za sebe i za druge.

4. December 2018.4. December 2018.

SAMO NEMOJ PLAKATI

Plačete li kad osjetite da vam se plače?

Okolina obično reaguje sa “samo nemoj plakati.” Ovo će reći roditelji rastuženom djetetu, prijateljica prijateljici, partner partneru.

Plakanje se često doživljava strašnijim nego što jeste. Ustvari, plakanje omogućava rasterećenje i oslobađanje od neprijatnih emocija, obično tuge i ljutnje.

Pored toga, još jedna dobrobit plakanja je i u tome što emocije koje osjećate iznesete van, ne ostanu zarobljene i neće vas mučiti poslije, jer neće biti potisnute.

Dozvoliti djetetu ili odrasloj osobi da se isplače, znači da joj dozvoljavamo da svoje emocije iznese, da bude u skladu sa svojim emocijama i da cijenimo njeno prepoznavanje onog što osjeća.

Ipak, nekim ljudima je teško da se nose sa suzama onog drugog, jer ne znaju šta da urade sa njegovim emocijama. To ne znači da imaju lošu namjeru, naprotiv, ne znaju koji je najbolji način reagovanja, pa se plaše da će pogriješiti i zato traže da ne plačete. Istina je da je sasvim uredu reći “Samo se isplači.”Ako plačete, ne znači da ste slabići, već je istina da svi imamo slabosti.
Ako plačete, onda znate šta osjećate i dajete sebi samima na važnosti.
Ako plačete, odabrali ste dobar način rasterećenja od neprijatnih emocija.

4. December 2018.

Nije on to tako mislio

Uredu, možda i nije, ali je rekao. Kada vas neko nazove ružnim imenom, uradi nešto protiv vas, uvrijedi vas bilo riječima ili postupcima, te se tako oštećeni obratite nekom trećem u koga imate povjerenja, a ta treća osoba kaže: NIJE ON TO TAKO MISLIO.

I ZAISTA, možda onaj koji vas je povrijedio zaista nije tako mislio, jer mi nismo samo ono što kažemo, u našoj glavi je za istu stvar ponekad više mišljenja, ali, imajte na umu da je ipak ono što je REČENO vas povrijedilo.

Niko ne može da čita misli, pa tako ni vi ne možete čitati misli, a čak i da možete, niste dužni. Ono što ste dužni jeste da uvažite svoju ljutnju na izrečeno.

Lako će taj koji vas je povrijedio da se pobrine za izvinjenje i da kaže i pokaže daljim postupcima da nije tako mislio, ako ZAISTA nije tako MISLIO. Ili ako se predomislio. I to se dešava.

Međutim, obratite pažnju na osobu koja će vam reći : NIJE ON TO TAKO MISLIO. Ona svjesno, nesvjesno iz straha ili neznanja, pomaže vama samima da podrivate svoje samopouzdanje, potiskujete ljutnju i time direktno radite na tome da vaše neprijatne emocije ostanu zaključane, a znamo da one kad-tad nađu, ne tako prijatan, način da se iskažu.

RODITELJI, obratite pažnju da svojoj djeci ne budete osoba koja će govoriti NIJE ON TO TAKO MISLIO, jer direktno radite na stvaranju bespomoćnosti i osjećaja zbunjenosti kod svog djeteta. Ono je vidjelo i čulo jedno, a sada od osobe u koju ima povjerenje, VAS, čuje da je njegova procjena loša.

Pogotovo ako su ovakve situacije ponavljajuće, pa se npr. radi o ocu koji vrijeđa svoje dijete, u kontinuitetu, misleći da je to dobra vaspitna mjera, a vi kao majka tješite dijete sa NIJE ON TO TAKO MISLIO, imajte na umu da tako na dugoročan način radite na tome da vaše dijete počinje misliti da sa njim nešto nije uredu i da je okej ako ga drugari povrijede, jer NISU ONI TAKO MISLILI.

Dakle, da sumiram, MOŽDA ON TO NIJE TAKO MISLIO, ali, mi smo ljudi i komuniciramo govorom, a ne mislima. Osim toga, govorenjem kako neko nije baš tako mislio, oduzimate sposobnost toj osobi da se izrazi drugačije, na indirektan način tvrdite da ta osoba nije kompetentna da kvalitetno iskomunicira ono što misli.

Kada vam neko sledeći put kaže NIJE ON TO TAKO MISLIO, sjetite se da je to zaista moguće, ali da svako ima pravo i da se predomisli, kao i mogućnost da se izvini.

Opravdavanjem tuđeg ponašanja na ovaj način, radite na smanjenu važnosti vaših procjena, osjećanja i mišljenja.

22. November 2018.

Kako se osloboditi loših navika?

Prije svega, VAŽNO je razmotriti u kojoj mjeri je ta navika koje se želite osloboditi, ustvari loša za vas?

Da li vam je neko rekao da je loša ili zaista i vi tako smatrate?

Pitam vas ovo zato što navika ne bi postala navika da nemate neku dobrobit od nje.

Ne navikavamo se tako lako na nešto loše.

U osnovi svake navike nalazi se neka dobrobit za vas, jer je ne biste inače ponavljali i učvrstili.

Neka navika vam smanjuje anksioznost ( npr.grickanje noktiju), a neka navika je tu da bi spriječila vaš strah, recimo od samoće (npr. upaljen televizor sve vrijeme dok ste kući).

Kada otkrijete dobrobit koja stoji iza vaše loše navike, znaćete šta vam to ustvari fali i šta to nadoknađujete sebi kroz tu lošu naviku.

To je dakle prvi i najvažniji korak.

1.Šta to nadoknađujem sebi ovom navikom, od čega se spašavam?

Kada otkrijete od čega se štitite, automatski biste trebali osjetiti saosjećanje prema sebi i imati više razumijevanja. Kada otkrijete da vaše grickanje noktiju znači da se vi zapravo plašite nečega, i da tako taj strah pokušavate smanjiti, nije li to pokazatelj da vi zapravo želite sebi dobro?

Nije li to pokazatelj da ste pokušali naći pravi način i da upravo zato što vam je stalo do vas samih, vi ste razvili ovu naviku?

2.Odlučite da ovaj proces bude proces za koji ćete sebi dati vrijeme, ljubav i razumijevanje

Kada ovo odlučite istinski, onda se nećete proganjati, a oslobađanje je zagarantovano uspješno. Onog momenta kad se počnete proganjati i sebe doživljavati kao slab karakter koji nešto ne može obaviti, sjetite se prvog koraka, sjetite se, da ste vi ustvari uplašeni, anksiozni itd. I da je proganjanje najmanje što vam treba. A pritom sigurno vodi do neuspjeha.Jer uplašenom čovjeku najmanje treba proganjanje zbog tog što se plaši.

3. Budite spremni da ćete u nekom momentu posrnuti

Zato što stvaranje nove navike zahtijeva energiju. Stara navika je automatizovana i donosi korist. Ne zvuči kao lak posao. Osim što stvaranje nove navike zahtijeva ulaganje vremena , truda i energije. Isto tako neobavljanje stare navike zahtijeva energiju. To je dupli posao. Budite strpljivi.

4. Nastavite tamo gdje ste posrnuli

Stara navika se nije stvorila odjednom. Onaj koji je jednom u životu grickao nokte, neće to nastaviti raditi svaki dan odjednom, tako i vi ne morate da se vratite na stare staze zbog jednog posrnuća.

5. Uporedo tragajte za načinima koji će riješiti pravi uzrok nastanka navike

U primjeru grickanja noktiju, pravi uzrok je anksioznost. Oslobodite se anksioznosti, pored razgovora sa psihoterapeutom, to možete obaviti i pisanjem dnevnika, dubokim disanjem, i najvažnije – razgovaranjem sa nekim u koga imate povjerenja o vašem strahu.

22. November 2018.

10 ključnih načina da izbjegnete depresiju

Depresija je teška. Osoba koja je depresivna gubi motivaciju za bilo kakve aktivnosti.

Iskreno vjeruje da nema nade za nju, a možda i najteži momenat kada je depresija u pitanju jeste onaj kada osoba počne misliti kako život nema smisla.

Sa beznadežnošću, ruku pod ruku, javljaju se i bespomoćnost, poremećen ritam spavanja, osjećaj tereta u grudima ili na leđima, bezenergičnost, osjećanje krivice, tuga i anksioznost.

Ljudi koji prolaze kroz ovo stanje voljeli bi da ga nikad nisu doživjeli i na svoje načine tragaju za njenim uzrokom.

Savremena psihologija otkrila je zašto se depresija javlja i evo načina kako da se zaštitite:

1. Izražavajte svoju ljutnju

U radu sa klijentima, mnogi od psihoterapeuta utvrdili su da ljutnja koja nije izražena ima direktne veze sa javljanjem depresije. Ljutnja se javlja najčešće u odnosima sa onima koje volimo i predstavlja emociju čiji je zadatak da nas navede da od druge osobe zatražimo promjenu ponašanja koje nam smeta. Potiskivanjem i prikrivanjem ljutnje izravno radite na uništenju svog samopouzdanja.

2. Dopustite sebi da se osjećate nesrećno onda kada se tako osjećate

Paradoksalno? Pa i nije. Sreća je kada imate kome izraziti svoje ne tako srećno stanje, i kada sebi dopuštate da se osjećate loše. Sasvim je normalno osjećati tugu kada ne uspijemo ostvariti nešto što smo zaželjeli. Niko se ne osjeća srećno svaki dan i ako budete ovo pravo sebi negirali, rizikujete da nakupite neprijatna osjećanja u svom tijelu, koja će kad tad morati negdje izaći. A depresija je jedan od načina.

3. Dozvolite sebi da manje udovoljavate drugima, a više sebi

Ljudi koji su navikli da potrebe i želje drugih stavljaju ispred svojih imaju najviše šanse za razvijanje depresije. Ali kako prekinuti takvo ponašanje? Odgovor je jednostavan, počnite polako. Počnite malim koracima, tempom koji vama odgovara, budite spremni da ćete na tom procesu pokleknuti u nekim trenucima, ali ohrabrite se da nastavite i nakon toga. Npr. danas recite „ne“ kafi koju ne želite, sutra ne morate ništa uraditi po tom pitanju, a prekosutra odbijte obavezu koja nije vaša.

4. Prestanite sebe kriviti za nešto što nije vaša krivica

Kada preuzimamo krivicu koja nije naša, namećemo sebi teret koji ne bismo trebali nositi. Ali kako? Osjećamo se krivima ako uspijemo u nečemu u čemu naš prijatelj nije, tuđe loše ponašanje prema nama shvatamo kao nešto što smo zaslužili. Kao i kod prethodne stavke, dajte sebi vremena da se tog tereta riješite. Budite svjesni da je svako odgovoran za svoje postupke, ne možete vi biti odgovorni za tuđe kada oni nisu vaš produkt.

5. Budite nježni prema sebi upravo onda kada mislite da to najmanje zaslužujete

Pogriješili ste? Ne ponašate se kako ste zamislili? Ulijenili ste se? Mnogo ljudi u ovim trenucima osjeća samoprezir, a upravo to nije rješenje, već karta za još lošije stanje. Pronađite tu nježnost u sebi za sebe, posebno onda kada nehotice učinite nešto što nije u skladu s vašim sistemom vrijednosti.

6. Svaki dan bar 2 sata radite nešto u čemu uživate

Ovo je jako važno za cjelokupno zdravlje, i mentalno i fizičko. Da biste bili raspoloženiji i efektivnije obavljali zadatke, nužno je da sebi priuštite ugodne trenutke. Ukoliko nemate vremena ili sebi ne dozvoljavate da odmorite, razmislite koliko ste sebi zapravo važni.

7. Potražite pomoć kada osjetite da ste pretrpani

Ne morate sve sami. A i zašto biste ako imate nekoga ko vam može pomoći? Bilo da je riječ o poslu ili emocijama, pozovite tu jednu osobu na koju možete računati. Nije to slabost, već svjesnost o sebi i briga za svoje psihičko i fizičko zdravlje.

8. Ne trudite se da budete nešto što niste

Ponekad se pravimo da nešto (ne) volimo jer je potrebno da se tako svidimo nekim ljudima koje smatramo važnima, a što bi nam moglo donijeti neku korist. Međutim, kod ovakvog ponašanja, uništavamo svoju autentičnost. Ovako se potiskivaju i neprijatna osjećanja, ali i prijatna, kao što je radost. U ovom procesu lako je izgubiti sebe i dovesti se u situaciju da više ne znamo šta mi ustvari volimo, a šta ne, a sve zarad želje da se nekom svidimo. Autentičnost je zapravo ono što se većini sviđa. Čak i ako se nekom ne svidite, što je sasvim normalno, veće su šanse da vas poštuje jer umijete biti svoji.

9. Tragajte za pravom porukom svojih neprijatnih osjećanja

Dosadno vam je, osjećate zavist ili ljubomoru? Pa ove emocije su saradnici koji nam ukazuju gdje „škripi“, pa tako i depresija, ako se javi, predstavlja unutrašnji vapaj da nešto morate promijeniti u odnosu prema sebi ili prema drugima, kako biste se osjećali bolje. Ona je alarm i putokaz ka kvalitetnijem i boljem životu.

10. Imajte na umu da nije sve što ne neprijatno ujedno i nekorisno

Odnosno, nisu samo prijatne stvari dobre. Npr. nije prijatno nekome reći da smo ljuti na njega i objasniti zašto, ali je sasvim sigurno korisno i za naše samopouzdanje, a i za kvalitetniji, iskreniji odnos sa tom osobom. Dajte sebi za pravo da vam bude neprijatno, ali imajte na umu da ste odrasla osoba koja će tu neprijatnost sigurno preživjeti.

22. November 2018.

Kako znati da li ste odabrali dobrog psihoterapeuta za sebe?

Imate problem i odlučili ste potražiti profesionalnu pomoć?

Kako znati da je osoba kojoj ste se obratili ona koja će vam zaista pomoći da razriješite ono što vas muči?

Ovih nekoliko smjernica je značajno imati na umu onda kada posumnjate da li ste pronašli psihoterapeuta / savjetnika za sebe:

1. Osjećate se prihvaćeno na seansama, psihoterapeut je prijatan i saosjećajan prema vama i vašim tegobama

2.Ne osjećate sram ukoliko ste nenašminkani, u staroj odjeći ili bilo šta drugo za šta biste u javnosti osjetili sram

3.Vaš psihoterapeut/savjetnik aktivno sluša o čemu pričate, ne prekida vas i dopušta da se izrazite

4.Vaš psihoterapeut/savjetnik zajedno sa vama provjerava potencijalne akcije koje biste mogli preduzeti

5.Vaš psihoterapeut/savjetnik ne donosi odluke umjesto vas

6.Osjećate slobodu da ga pitate ako nešto niste razumjeli ili sa nečim niste saglasni

7.Vaš psihoterapeut/savjetnik odgovara na Vaša pitanja o njegovim kompetencijama i iskustvu

Važno je da se osjećate prihvaćeno i slobodno u odnosu psihoterapeut – klijent. Ukoliko ovdje nešto ne štima, velike su šanse da psihoterapija neće biti uspješna.

U tom slučaju možete mu reći kako se osjećate i potražiti da i on podijeli osjećanja sa vama.

Ako se desi da čak ni nakon razgovora o potencijalnim problemima na psihoterapiji vi ne osjetite napredak, vaše je pravo da sledeću seansu – otkažete.

Iako su mnogi od nas edukovani u istom psihoterapijskom pravcu, ne znači da svi radimo isto. Važno je pronaći onog koji će vam najviše odgovarati, kako bi psihoterapija imala puni efekat.