Budući da me često neko pita ili mi piše kako upisati psihologiju, odlučila sam napisati ovaj tekst.
Sve konkretne informacije koje će biti navedene se odnose na odsjek za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, jer sam ja na tom odsjeku završila psihologiju i za njega vam mogu dati najviše informacija.
Obzirom da sam upisivala 2010.godine, do danas je bilo nekih izmjena, te sam ja bila na fakultetu i tražila sve te informacije koje bi vas mogle zanimati u vezi logistike.
Ali, obzirom da se nećemo baviti samo logistikom, ovaj tekst može biti od koristi i za one koji planiraju upisivati psihologiju na drugim Univerzitetima.
Psihologija je postala jako popularna i kad kažem jako, mislim BAŠ jako. U mojoj generaciji je bilo 200 kandidata na prijemnom, a mjesta na odsjeku za samo 45!
Zašto je psihologija toliko popularna? Možda zbog filmova. Onih američkih gdje psiholog sjedi u fotelji i samo sluša, možda i zbog one rečenice „ Oni tamo ( misli se na inostranstvo) imaju svako po svog psihologa“, pa je velika nada položena u to da ćete se sigurno zaposliti.
Najvažnija stvar koju za početak trebate znati jeste da ćete se na fakultetu najvjerovatnije razočarati.
Prije svega, niko vas neće učiti kako da čitate (misli) namjere drugih ljudi, kako da utičete na tuđe ponašanje, kako da shvatite tuđa ponašanje.
A nećete biti ni obučeni, ni osposobljeni za psihoterapijski rad sa ljudima ( to je onaj psiholog iz američkih filmova).
Dakle, odsjek za psihologiju nije mjesto gdje ćete naučiti kako biti psihoterapeut.
Ovdje je trenutak da napravimo razliku između psihologa i psihoterapeuta, možemo dodati i psihijatra.
1.Koja je razlika između psihologa i psihoterapeuta ?
Psiholog je završio fakultet na odsjeku za psihologiju i sa tom diplomom on može da radi psihološke testove, kao što su npr oni što dobijate kada vam treba potvrda od psihologa da možete dobiti vozačku dozvolu.
On može da radi i istraživanjai zna puno o istoriji psihologije.
Zapamtite ovo o istoriji psihologije, objasniću kasnije zašto.
Diplomirani psiholog može da radi i psihološko savjetovanje, pod mentorstvom nekog sa iskustvom.
Psihoterapeut je sa druge strane završio psihologiju i pored psihologije neku od psihoterapijskih škola.
Neke od tih škola su transakciona analiza, psihoanaliza, kognitivno – bihejvioralna terapija i tako dalje.
Šta je psihoterapeut radio dodatno što psiholog nije?
Psihoterapeut je imao svog psihoterapeuta.
Dakle, prvo vi odlazite na seanse, otrkivaju se vaša nerealna uvjerenja o životu, vaši načini funkcionisanja koji nisu korisni, vaši problemi i sve što vas koči u vašem napretku.
Dakle, izvrnete se naizvrat , i nastavite sa tim sve dok ne bude vama lično dovoljno i dobro, ili dovoljno dobro.
U svakoj psihoterapijskoj školi postoji određen broj sati ličnog rada koje morate ispuniti kako biste dobili dozvolu da radite sa ljudima.
Psihoterapeut je, dakle, onaj lik kojeg viđamo u američkim filmovima, spomenut na početku teksta.
Kad on prođe svoje lično iskustvo rada na svojim problemima i školu psihoterapije, on zna kako će izgledati proces seanse, kako se vodi psihoterapija ili psihoterapijsko savjetovanje i najvažnije – u ovoj školi je naučio tehnike i načine kako da stvarno nekom pomogne. Tako dobija dozvolu za rad i voilà.
Psihijatar je ljekar.
Dakle, završio medicinu, a potom se specijalizovao za psihijatriju.
On može da propisuje ljekove i daje psihijatrijske dijagnoze.
Ni psiholog, niti psihoterapeut ne mogu da propisuju ljekove, koji su nekad od suštinskog značaja i velike pomoći za oporavak osobe.
Sad kad smo završili ove osnovne razlike ( ako vam je nejasno ili vas zanima više, ostavite pitanje u komentaru ili inboksu.) nastavljamo dalje i sve smo bliže konkretnim informacijama o upisu. Evo nas:
2.Šta je potrebno za upis?
Potrebno je podnijeti prijavu za upis, za to je potrebno posjetiti fakultet.
Zatim izvod iz matične knjige rođenih, originalna svjedočanstva o završenim razredima srednje škole i original diplome o položenom maturskom ispitu, te dokaz o uplati za izlazak na prijemni.
3.Kakvi su kriterijumi?
Osnovni uslov je završena četvorogodišnja srednja škola. Sveukupno na prijemnom možeš osvojiti maksimalno 100 bodova. Od tih 100 bodova, 50 nosi sam prijemni ispit ( test sposobnosti + test znanja), a ostalih 50 se odnosi na ocjene iz srednje škole. To se računa tako što se prosječna ocjena iz svih predmeta u 4 godine srednje škole množi sa 10. Npr, onaj ko je sve 4 godine srednje škole imao prosjek 4,5 – on dobija 45 bodova na osnovu toga.
4.Kako izgleda prijemni ispit?
Prijemni ispit se sastoji iz dva dijela, jedan dio je opšte znanje koje imate o psihologiji i taj dio spremate iz knjige Petra Stojakovića: Psihologija za drugi razred gimnazije.Ovaj dio prijemnog nosi 30 bodova.
Drugi dio prijemnog je test sposobnosti, dobijete pitanja poredana od najlakših do najtežih. Npr jedno pitanje koje je bilo meni na prijemnom je izgledalo ovako: patka je ____ isto što i tele ___. Dakle, pače i krava su odgovori. To je bilo možda prvo pitanje. Dakle, jedno od najlakših. Pred kraj testa će vas očekivati i biranje oblika koji bi se uklopio u neki već zadati oblik. Viđali ste takve testove na internetu. Ovaj dio prijemnog nosi 20 bodova. I obavezno je ponijeti neki od ličnih dokumenata ( lična karta, pasoš)
5.Koje grane psihologije su dostupne kod nas ?
Na osnovnim studijima ne postoji opredjeljivanje, već je u pitanju opšti smjer. Na masteru postoje smjerovi, i to 2: kličnički i školski smjer.
6.Šta se može raditi po završetku faksa?
Obzirom da je u pripremi zakon o psihološkoj djelatnosti, dok diplomiraš, on će biti usvojen i najbolje je da se o tome informišeš na ovom linku. Ako ti se ne da, ukratko je objašnjeno u dijelu o tome šta je psiholog, a šta psihoterapeut.
7.Koliko košta školarina?
Školarina iznosi 440KM, dakle 220KM po semestru. Za one koji su na budžetu, školarina iznosi 80KM, dakle 40KM po semestru. Banjalučki Univerzitet ima vjerovatno najniže cijene školarina u regionu. Redovni studenti ( to su oni koji nisu obnavljali i neće, a ni ne studiraju vanredno) iz porodica sa 2 ili više studenata plaćaju 50% iznosa od školarine, ali do navršene 26.godine života.
8.Da li master iz psihologije može da upiše neko ko je završio osnovne studije na nekom drugom fakultetu ?
Prema bolonjskom sistemu školovanja predviđeno je da se može završiti master drugog fakulteta,međutim, do danas, to nije realizovano. Možda se prave ustupci za neke srodne nauke. Ovu informaciju planiram još jednom provjeriti.
9.Koliko se cijeni diploma?
Cijeniće je tvoji roditelji, i svi oni ljudi kojima je psihologija zanimljiva nauka. Neće je cijeniti oni koji smatraju da je psihologija ustvari samo filozofija. Koliko je cijenjena na tržištu rada? Ja bih rekla – sve cjenjenija. Treba još vremena da zaživi kod nas, ali mi smo tu da radimo na tome zajedno. Sasvim sigurno ćeš lakše pronaći posao ako si inženjer mašinstva ili eketrotehnike, ali imaj na umu da je psihologija nauka koja će svoj puni sjaj doživjeti tek za neko vrijeme.
10.Da li možeš da se snađeš ako nemaš osnovu, tj završio si srednju u kojoj nije bilo psihologije kao predmeta?
Sasvim sigurno. Znam puno gimnazijalaca koji su uspješno diplomirali ekonomiju, a bez ikakvog dodira sa njom su bili sve vrijeme do fakulteta. Dakle, bilo bi dobro da imaš neke osnove iz anatomije, fiziologije, biologije ( odnosno, humane genetike), ali ako nemaš – pretpostaviću da onda imaš predznanje iz statistike, što je super, jer je statistika jedan od predmeta u oba semestra prve godine. Pitate se zašto? Zbog gorenavedenih istraživanja. Onih istraživanja kojima su profesori sa nekog Univerziteta utvrdili da ljudi nešto vole ili ne vole. Slična istraživanja ćeš i ti moći raditi. Ali polako.
11.Koliko ljudi upada na budžet?
Sveukupno na odsjek se prima 35 kandidata, od toga 10 na budžet, 20 samofinansiranje i 5 mjesta za strane državljane. Ne postoji mogućnost vanrednog studiranja.
12.Da li je profitabilno?
Zavisi gdje se zaposliš. Bavljenje psihoterapijomjeste profitabilno, ali u samo školovanje u ovom domenu isto tako treba prvo puno uložiti ( edukacije, supervizije, seanse, radni prostor). Ako se zaposliš u školi, plate su školske, i ne znam koliko tačno iznose, to je vjerovatno platakakvu ima i pedgog, ali zavisi od škole do škole. Psiholog u zdravstvu, javnim ustanovama i sličnim državnim institucijama ima profit kakav je određen zakonom. Zaposlenje u privatnom sektoru već zavisi od stava privatnika koji vas zapošljava. Ja smatram da je najprofitabilnije biti samozaposlen i preduzetan ( bez obzira čime se bavite).
13.Na koje predmete na prvoj godini da posebno obratim pažnju?
Bez izuzetka, na kognitivnu psihologiju. Bez obzira na kojem Univerzitetu studiraš i ko ti predaje, kognitivna je ono što je rim na pravnom. Ubacila bih tu još anatomiju i fiziologiju CNS-a. Mogla bi ovdje upasti i statistika.
14.Šta da uzmem od izbornih ?
Ovo zavisi od tvojih preferencija, ali onda kad ne zavisi od njih – zavisi od fakulteta, tj da li ćeš moći stvarno birati, iako zvanično imaš izbor. U većini situacija izborniti se dodjeljuje.
15.Koliko je vremena potrebno za učenje za prijemni ispit?
Temeljno i detaljno da pređeš knjigu Petra Stojakovića iz koje se sprema za prijemni ispit, treba ti maksimalno mjesec dana. Vidjećeš poslije da ćeš knjige tog obima prelaziti za otprilike dvije sedmice, ali dok si još na srednjoškolskom tempu, uzmi sebi mjesec dana.
16.Da li je to za mene ?
Ako si stigao/stigla do ovog pitanja, a pritom sve prethodne odgovore pročitao/la, onda jeste sigurno.
Ako te zanima kako pomoći drugima i sebi, onda jeste sigurno.
Ako te zanima kako uraditi neko istraživanje, na neku temu koja te jako zanima, onda jeste.
Ako planiraš poslije osnovnih studija upisati master, onda jeste.
Ako želiš nastaviti da se edukuješ i poslije fakulteta, onda jeste.
Psihologija je jedna stalna edukacija, ako se spremiš na to da će te stalno pitati ljudi kakve sad imaš edukacije opet, onda jeste za tebe.
Ako te zanima više o istoriji psihologije, koje godine je nastala, eksperiment sa malim Albertom i klasično uslovljavanje, onda jeste. Ako ne znaš šta je ovo što sam navela, ali ćeš izguglati, onda jeste.
Kad sam već spomenula istoriju psihologije,sjećate li se kad sam rekla da zapamtite, e pa tu smo – ko završi osnovne studije, on je istoričar psihologije.
Nigdje ovo ne piše i ne postoji takav zvaničan naziv, ali se odnosi na moje mišljenje. Diplomirani psiholog zna baš puno o tome kako se počela razvijati psihologija, kako su se nekad nazivali neki poremećaji, a šta to danas više nije poremećaj ( izguglaj: histerija kod žena dijagnoza) .
ZAŠTO ja to tako mislim? Zato što sam tek upisivanjem psihoterapijske škole ( transakcione analize) dobila ono za čim sam žudila na fakultetu, konkretne tehnike, riječi i rečenice, način rada, uvide, definicije emocija i način njihovog prepoznavanja, dobila sam psihologiju koja je primjenljiva, da ne kažem psihologiju 21.vijeka.
I ne, nisam po završetku osnovnih studija mislila da znam raditi, osjećala sam baš kako ne znam i kako sam neosposobljena za direktan rad sa ljudima, jedan na jedan.
Ako želiš naučiti čitati misli, biti zagovornik pozitivne psihologijei držati seminare tematski iste ili slične onima Ane Bučević, onda nije
SAVJET PLUS: VOLONTIRAJ.
Na osnovim studijima psihologije nema prakse, ne očekujte je, možete imati par posjeta nekim ustanovama i par radova na tu temu, ali prakse nema, i besmisleno je govoriti o tome koliko je ona nužna kada je ovo zanimanje u pitanju. Dakle – volontiraj. Puno je dobrobiti volontiranja, od besplatnih edukacija preko upoznavanja sa ljudima koji žele isto što i ti, do konkretnog rada i prakse. Ja sam volontirala u Dnevnom centru za djecu žrtve nasilja i na Plavom telefonu ( savjetodavna linija za djecu i mlade), i u GLE- glas ludila u eteru (druženje sa osobama koje imaju neku od psihijatrijskih dijagnoza i zajednički rad na snimanju radio-emisije)
još jedan savjet:
UPIŠI MASTER. U pripremi je zakon o psihološkoj djelatnosti i dok ti završiš, već će biti na snazi. Spremi se na to da će ti master studije biti neophodne. Ne znam zašto psihologija nije kao farmacija, pa da je sve odjednom 5 godina i gotova priča. ALI, na papiru nije tako, ali kad pogledaš drugi papir ( zakon, oglase za posao), onda jeste tako. Dakle, odmah računaj 5 godina u paketu.
Kontakti Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci:
Telefon: 051/322-780
E-mail: fil.fakultet@blic.net
Adresa: Bulevar Vojvode Petra Bojovića 1A (Studentski grad-Kampus)
Studentska služba: kancelarija broj 102 ( za psihologiju Vukosava Dakić)
