Simptomi anksioznosti: prepoznajete li neke od njih kod sebe?

simptomi anksioznosti

Simptomi anksioznosti se ne pojavljuju kod svake osobe podjednako, trajnost im nije jednaka i ne ispoljavaju se svi kod svakog istovremeno.

Simptomi anksioznosti su skoro isti kao i simptomi stresa, a više ih je fizičkih, nego konkretno psiholoških.

  • Osjećaj tjeskobe u grudima
  • Suva usta
  • Osjećaj gušenja
  • Crvenilo
  • Pojačano znojenje
  • Problemi sa varenjem
  • Opsesivno razmišljanje
  • Nemogućnost prepuštanja odmaranju
  • Insomnija
  • Osjećaj izgubljene kontrole nad situacijom
  • Ubrzan rad srca
  • Nemirnost
  • Napetost u vratu i leđima
  • Napetost u želucu
  • Ukočenost udova
  • Bespomoćnost
  • Kratak dah

Anksioznost je stanje straha u kojem kad se nalazimo ocjenjujemo da se ne možemo nositi sa nekim određenim situacijama, da nemamo kapacitete ili sposobnosti.

Šta uraditi ?

U akutnim situacijama, dobro je posvetiti se disanju, i to na način da dok udišete – ponavljate rečenicu “Ja udišem”, a kad izdišete – “Ja izdišem”.

Ove rečenice možete izgovarati naglas ili u sebi, kako vam je ugodnije.

Nije nužno da dišete na poseban način, već da, prosto, pratite svoj ritam ovim rečenicama.

Na taj način – mozak kao da se resetuje i izlazi iz stanja pripravnosti u kojem se nalazio, te se polagano smiruju misli, a samim tim i emocije.

To se dešava zbog tog što svoju pažnju usmjeravate samo na te dvije rečenice, tako da fokus odlazi sa  ostalih misli koje se kod anksioznosti smjenjuju jako brzo i obično su zabrinjavajuće.

Tako možete realnije sagledati situaciju u kojoj se nalazite, bez zastrašujućih misli.

Važno je shvatiti da svaka neprijatna emocija, pa tako i anksioznost – u svom začetku ima pozitivnu funkciju.

To je alarm našeg tijela da nešto ne radimo dobro sebi. Da nešto bitno zanemarujemo i ignorišemo.

Mnogi patnju sa anksioznošću nazivaju borbom, što nije dobro, jer to znači da je cilj potpuna eliminacija ove emocije kao potpunog neprijatelja.

A zapravo je najbolji način da dopustite sebi, bez osude, da se tako osjećate.

Možete posmatrati šta se dešava u vašem tijelu i koje se to misli javljaju, bez da vršite ikakvu akciju ili dajete tim mislima emotivni ton.

Obzirom da ovo može zvučati zastrašujuće i teško, psihoterapija je način na koji ćete mnogo brže doći do ovog cilja i doprijeti do poruke svoje tjeskobe, a samim tim i razriješiti patnju kroz koju prolazite.

 

 

Anksioznost i anksiozni poremećaji: u čemu je razlika?

anksioznost

Anksioznost je emocija i kao takva – nije poremećaj.

Postoje situacije u kojima je adekvatno i opravdano osjećati anksioznost, npr. u ratnim situacijima, ekonomskoj krizi, tehnološkoj evoluciji itd.

U domaćoj literaturi anksioznost se prevodi i kao tjeskoba. Zbog specifičnog osjećanja tijesnog u grudima, a koje prijavljuju osobe koje prolaze kroz ovu psihološku patnju.

Ova emocija se javi kada osoba procjeni da nema dovoljno sposobnosti da se nosi sa životnim situacijama.

Upravo ova procjena je jedan od ključnih aspekata u psihoterapijskom tretmanu.

Riječ je zapravo o iskrivljenoj slici o sebi.

Tjeskoba je dvostruko neprijatna, prvo sama po sebi kao osjećanje, a drugo – zbog otežanog shvatanja njene pojave i povezivanja sa konkretnim uzrokom.

Razlika između svakodnevne anksioznosti kao emocije i nekog poremećaja anksioznosti ogleda se u 3 kriterijuma:

1.Intenzitet anksioznosti (npr.napad panike)

2.Trajanje (npr.mjesecima nakon ugrožavajućeg događaja)

3.Funkcionalnost (npr.fobija koja ometa svakodnevno, uobičajeno funkcionisanje)

Anksiozni poremećaji su sledeći:

  1. Panični poremećaj
  2. Generalizovani anksiozni poremećaj
  3. Post – traumatski stresni poremećaj
  4. Fobije
  5. Opsesivno – kompulzivni poremećaj
  6. Socijalna anksioznost

Dakle, možemo govoriti o poremećajima tek onda kad tjeskoba koju osjećamo ugrožava našu svakodnevnu funkcionalnost, njen intenzitet se oteo kontroli, i traje predugo.

Naravno, uz obaveznu procjenu psihijatra.

Danas se procjenjuje da je broj ljudi koji prijavljuju da se osjećaju anksiozno ili kod kojih se utvrdi neki od ovih poremećaja – dostigao razmjere epidemije.

Možda najrasprostranjeniji oblik psihološke patnje u 21.vijeku jesu anksioznost i depresija.

Mnogo je stvari koje na to utiču.

Od straha od terorističkog napada – gdje je i primjereno osjećati se anksiozno (jer je to neodređena opasnost), pa sve do tehnološkog napretka sa kakvim se ljudski rod suočava prvi put u istoriji.

Takav tehnološki napredak, diktira brz tempo života i izuzetno brzo prilagođavanje.

A to predstavlja zahtjev za izuzetno brzom evolucijom, na kakvu ljudski rod nije navikao.

Sam imperativ brzog prilagođavanja nosi sa sobom i perfekcionističke zahtjeve i ne prašta greške.

Stoga, nerijetko ljudi sami za sebe misle da nisu dovoljno sposobni za životne situacije.

A ustvari – tehnološka evolucija brža je od evolucije na kakvu je homo sapiens navikao.

 

Kako da osmislite život iznova i prerastete sputavajuće psihičke sheme?

osmislite život iznova

Osmislite život iznova, kako prerasti sputavajuće psihičke sheme čiji su autori Džefri E. Jang i Dženet Klosko omogućava čitaocu da prepozna, ali i promijeni negativne obrasce mišljenja ponašanja.

Tako će život biti kvalitetniji i ispunjeniji.

Sadržaj: Osmislite život iznova
Sadržaj: Osmislite život iznova

Životne sheme ili životne zamke, kako ih autori nazivaju, izdvojene su prvi put kada je Džefri Jang u svojoj psihoterapijskoj praksi izvdojio klijente sa kojima nije djelovao njegov psihoterapijski rad i otkrio da su upravo takvi klijenti imali manje ozbiljne simptome npr.anksioznosti, depresije itd…

Djelovalo je kao da su njihovi problemi jednostavniji od problema drugih klijenata, te je tako autor izdvojio teme o kojima je pričao sa njima.

To je bio prvi spisak shema ili obrazaca ponašanja koji će kasnije biti pretočen u knjigu “Osmislite život iznova”.

Predgovor: Osmislite život iznova
Predgovor: Osmislite život iznova

Važno je shvatiti da svaka životna shema ima razumljiv izvor u djetinjstvu.

Kada ih prepoznate kod sebe, lakše možete integrisati prošlost i sadašnjost u cjelinu.

Pogledajte o kojih to 11 životnih zamki autori govore i provjerite koja se odnosi na vas, a potom vas u knjizi čekaju praktični koraci za prevazilaženje, uz puno dodatnih informacija i primjera.

Kako da se oslobodite destruktivnih životnih zamki? Osmislite život iznova.
Kako da se oslobodite destruktivnih životnih zamki? Osmislite život iznova.

Kojih je to 11 zamki?

  1. “Ne ostavljaj me, molim te!”: životna zamka Napuštanje;

  2. “Ne mogu da ti vjerujem”: životna zamka Nepovjerenje i zlostavljanje;

  3. “Nikad neću dobiti ljubav koja mi je potrebna”: životna zamka Emocionalna deprivacija;

  4. “Ne uklapam se”: životna zamka Socijalna izolacija;

  5. “Ne mogu da se snađem sam”: životna zamka Zavisnost;

  6. “Katastrofa samo što se nije dogodila”: životna zamka Vulnerabilnost;

  7. “Bezvrijedan sam”: životna zamka Defektnost;

  8. “Osjećam se kao veliki gubitnik”: životna zamka Neuspjeh;

  9. “Uvijek se radim po tvom”: životna zamka Podređivanje;

  10. “Nikad nije dovoljno dobro”: životna zamka Previsoki standardi;

  11. “Mogu imati šta god poželim”: životna zamka Privilegovanost;

U ovoj knjizi saznaćete :

1.Šta su životne sheme?

2. Kako da prepoznate i promijenite svoje negativne životne obrasce? 

3. Zašto ponavljamo patnje i negativne obrasce iz djetinjstva? 

Shema terapija, čiji su pobornici autori ove knjige je podvrsta kognitivno – bihejvioralne psihoterapije.

 

Autori: Džefri E. Jang i Dženet Klosko

Naziv knjige: Osmislite život iznova

IzdavačPsihopolis institut, Novi Sad

Godina: 2018.

Cijena: 41.90 KM / 2.640,00 RSD